foto1
foto1
foto1
foto1
foto1
_____________________________


Žilogriz (Capnodis tenebrionis) i šiljokrilac (Perotis lugubris)

Žilogriz je poznata štetočina ...

Opširnije ...

Moljac paradajza (Tuta absoluta)

Mediteranskom regionu privlači nova i veoma opasna štetočina paradajza, čiji je latinski naziv Tuta absoluta...

Opširnije ...

Moljac krompira (Phthorimaea operculella)

Moljac krompira je štetočina toplih i sušnih predela ...

Opširnije ...

Erwinia amylovora

E. amylovora je izraziti polifag, pripada multivorama Spektar domaćina bakterije, do sada, obuhvata 193 vrste iz 39 rodova i 4 familije

Opširnije ...

Povrće se u zatvorenom prostoru obično gaji na istoj površini više čak i do 20 godina što dovodi do akumulacije štetnih organizama, zasoljavanja zemljšta što otežava ili ograničava proizvodnju. Javljaju se Fusarium, spp., Pythium spp.,, Botrytis spp., Verticilium spp., Fusarium spp. itd., kao i puževi, baštenski pauk (T.urticae ) koji prezimljava u zemlji, kalifornijski trips ( F.occidentalis) koji hrizalidiraju u gornjem sloju zemljišta itd. Da bi se popravio sastav zemljišta ali omogućila adekvatna ishrana, s vremena na vreme dodaje se stajnjak. Najbolji je ovčiji ali se koristi i goveći i konjski.

Koristi se samo dobro zgoreli stajnjak. U nezgorelom stanjaku ima dosta spora parazita, semena korova i parazitske cvetnice Cuscuta campestris. Imajući ovo u vidu stajnjak se može uneti u plastenik najmanje 10 dana pre primene Basamid Granulata. Zemljište se priprema za tretman rotofrezama sa kojima se dobro usitnjava zemljište jer ako ostaju krupniji delovi, dazomet ne može da prodre u njega. Basmid G se unosi ravnomerno u zemlju na dubinu od 10-20 cm, zatim se zalije vodom, pokrije sa foliljom da se gasna faza zadrži u zemlji. Deluje na većinu živih bića u zemlji.

Pri primeni Basamid G u zatvorenom ali i otvorenom prostoru treba voditi računa da je dazomet izuzetno rastvorljiv (3 g/l vode) i živi svet ga usvaja pa je fitotoksičan za biljke. Iz ovih razloga, plastenici, parcele ili leje u polju tretirane sa Basamidom, pokrivene folijom, moraju biti izolovane od ljudi i drugih useva. Dazomet deluje samo na dubini zemlje na kojoj se nadje. Najbolje vreme primene je jesen kada su još visoke temperature i kada je vreme delovanja na štetne organizme kraće. Deluje na spore micelije gljiva na bakterije, na grinje (T.urticae) koja prezimljava u zemlji, na puževe i njihova jaja, na tripse (F. occidentalis ) koji prezimljava u gornjem sloju zemlje itd., pa je Basamid G najbolja mera eliminisanja štetnih organizama u zatvorenom prostoru. Posle tretmana i predvidjenog vremena, uzima se zemljište i proverava testom klijavosti semena salate da li je dazomet ispario. (može i spanać).

Seme korova, posebno višegodišnjeg u fazi mirovanja je veoma otporno na delovanje dazometa kao i mnogih herbicida. Seme Cuscuta campestris ima četri sloja: epidermis, hipodermis, palisadno tkivo i parenhimatske ćelije. Seme Cuscute kao i još neko seme korova (Tatula, maslačak i dr) može preživeti tretman Basamida i klijati posle tretmana. Ako se zemljlište u plastenicima tretira ali ne pokrije folijama što se često radi dolazi do nicanja korova. Ako se dodaje stajnjak ili se pravi sopstveni suptrat, prethodno se supstrat zalije da bi se isprovociralo klijanje semena, zatim se posle proklijavanja tretira Basamidom. Preporučljivo je da se tretirano zemljište, posle tretiranja dobro pokrije folijom.

Kod primene Basamid G treba voditi računa da brzina razlaganja dazometa u vodi zavisi od pH zemljišta. Na pH 9, dazomet se razlaže do 1 sata, dok na pH 5 i do 10 sati, što objašnjava slabije delovanje čak i pri većim količinama primene na supstratu napravljenog od lišća.

Kod preventivne primene Basamide G mora se, takodje, voditi računa o ciklusu razvića insekata, puževa i dugih štetnih organizama. Rovac (Gryllotalpa gryllotalpa) se spušta u jesen na prezimljavanje na dubini 60 do 100 cm, larve žičara do 60 cm, a nematode se spuštaju zavisno od temperature u dublje slojeve zemljišta. Ako se izvede tretman sa Basamid G kasnije u jesen, odnosno kada su se ovi organizmi spustili na prezimljavanje, ostaju van delovanja Basamid G. Na proleće posle rasadjivanja, rovci ( sl. 5) se penju na površinu zemlje, presecaju stabljike papirke (sl. 6). Žičari buše koren, a nematode naseljavaju koren povrća. Od povrća, posebno su atraktivni krastavac i salata na kojima Melodogyne spp. razvijaju tipične gale na korenu.

Pretraži tekstove...

RizVN Login