foto1
foto1
foto1
foto1
foto1
_____________________________


Žilogriz (Capnodis tenebrionis) i šiljokrilac (Perotis lugubris)

Žilogriz je poznata štetočina ...

Opširnije ...

Moljac paradajza (Tuta absoluta)

Mediteranskom regionu privlači nova i veoma opasna štetočina paradajza, čiji je latinski naziv Tuta absoluta...

Opširnije ...

Moljac krompira (Phthorimaea operculella)

Moljac krompira je štetočina toplih i sušnih predela ...

Opširnije ...

Erwinia amylovora

E. amylovora je izraziti polifag, pripada multivorama Spektar domaćina bakterije, do sada, obuhvata 193 vrste iz 39 rodova i 4 familije

Opširnije ...

Svake godine u zimskom periodu, a posebno kada su jače zime, zbog dubokog snega i nedostatka druge hrane, mlade voćke u voćnjaku, zatim sadnice voćaka i šumskog drveća u rasadnicima izložene su mogućim štetama od strane zečeva, srna i ostale divljači. Zečevi najčešće glodju koru mladih voćaka i drugog drveća, već rano u jesen, nakon opadanja lišća, a naročito nakon što padne sneg i nestane druge hrane. Visoka divljač, srne, jeleni grizu mlade grančice i hrane se njima. Ukoliko su oštećena mesta glatka, znak je da je to učinio zec, a ako su oštećenja na voćki hrapava, to je učinila srna.

Ukoliko je kora delimično uništena voćka će preboleti ali će slabije napredovati. Ako je kora uništena oko cele vočke, ista će se sasušiti. Ako je šteta na stablu delimična preporuka je premazivanje kalemarskim voskom ili kravljom balegom na mestu gde je kora uništena.

Mlade voćke i sadnice voćaka i šumskog drveća mogu se zaštititi od divljači mehanički: postavljanjem ograde od žičanog pletiva  (slamom, kukuruzovinom, plastičnom folijom, natron papirom i drugim otpadnim materijalom za uvijanje. Međutim, omotavanje stabla slamom, kukuruzovinom i sličnim materijalom privlači voluharice, tako da se mora vršiti pregled na prisustvo miševa koji tada mogu pričiniti štetu na vočkama) i hemijskim sredstvima, koja odbijaju divljač. Zaštita hemijskim sredstvima vrši se prskanjem ili premazivanjem mladih voćaka i šumskog drveća.

Premazivanje stabala ili prskanje odredjenim hemijskih sredstvima ima zadatak da deluje repelentno – odbijajuće. Danas se koriste materije na bazi karbolineuma u koncentraciji 10 %, zatim na bazi sumpora - mast i sumporno uljna emulzija. Sumporna mast predstavlja smešu 900 grama lanenog ulja i 100 grama sumpora. Sumporno ulja emulzija se sastoji iz 2 dela sumpora u prahu i 1 dela lanenog ulja.

U nekim zemljama preporučuje se primena katrana, kreozita, asfaltna emulzija, karbonat bakra. Preporučuju se različite smeše za premazivanje voćki: smeša krvi, balege i zemlje, zatim zagrejana svinjska mast ili loj sa dodatkom 2 kg. ribljeg brašna i dr.

Dobru zaštitu mladih voćaka i šumskog drveća pruža preparat, repelent CUNITEX, koji odbija divljač, a ne ubija je. Ovaj preparat se koristi u količini 300 - 400 gr na 1 litar vode i služi za premazivanje stabala sadnica i mladih voćaka. Vreme primene preparata je u jesen, nakon opadanja lišća, a svakako pre no što padne prvi sneg. Premazivanje stabala treba vršiti po lepom i suvom vremenu, kako bi se sredstvo na biljci osušilo i ostalo u dovoljnoj količini. Nakon premazivanja stabala poželjno da ne padne kiša oko 5 sati. Aktivna materija preparata (TIRAM) spada u grupu nesistemičnih (ne prodire kroz biljku), kontaktnih materija (deluje samo gde se nanese na biljku), tako da, ukoliko padne jaka kiša ili premazivanje nije kvalitetno obavljeno iz bilo kog razloga, potrebno je ponovo premazati mlade voćke.

Kiša ne može rastvoriti preparat, jer se isti ne rastvara u vodi, ali ga kiša može sprati sa voćke. Ako se izvrši premazivanje debla preparatom i padne jaka kiša treba ponoviti tretiranje, a ako kiše nema onda tek nakon 3 nedelje treba ponoviti premazivanje voćaka. Obično se mlade voćke zaštićuju do jedan metar visine, ali u područjima gde padaju duboki snegovi, premazivanje može biti i više od 1 metra visine. U tom slučaju treba premazati i najniže grane.

Pretraži tekstove...

RizVN Login