foto1
foto1
foto1
foto1
foto1
_____________________________

Leptiri osim što su lepii izuzetno su inteligentni. Naime, neke vrste jaja polažu na biljke koje u sebi sadrže otrovne materije. Gusenice potom  jedu te biljke zadržavajući u sebi  te iste otrove. Kao takve postaju bezukusne pticama i drugim grabljiivcima. 

U v o d

Godina 2014. se karakteriše obilnim i ujednačenim padavinama za vreme vegetacije, što je izazvalo masovnu pojavu plamenjača na krompiru i paradajzu Plamenjača je prepolovila prinos paradajza u poljskim uslovima gajenja. U Jablaničkom okrugu već u maju bilo je preoravanja polja ranih sorata krompira,   Riviera. Slično je bilo i u susednoj Hrvatskoj na osetljivim sortama krompira posebno Riviera iako se kasnje sade (Šubić, M. 2014). U Vojvodini, da bi se održala proizvodnja krompira tretiralo se i do 7 puta u 2013. godini na zalivnim sistemima, a do 13 puta u 2014. godini. Stručne službe su preporučivale registrovane preparate sa različitim razmakom izmedju tretiranja i postizala se zaštita krompira ograničenog uspeha. Da bi sagledali uzroke šteta na krompiru razvićem plamenjače, napravili smo analizu vremenskih uslova, izvora inokuluma Ph.infestans, osetljivosti sorata, osobina sredstava za zaštitu bilja koji su korišćeni, dali nove mere suzbijanja plamenjače krompira što ćemo izneti u ovom radu.

Osnovne osobine plamenjače krompira i paradajza (Ph. infestans)

Razlika izmedju plamenjača i mikoza

Plamenjaču krompira i paradajza izaziva obligatni parazit Ph..infestans.   spada u carstvo Chromista i klasu Oomycetes gde su svrstana u 4 reda: Peronosporales, Pythiales, Saprolegniales i Sclerosporales (Hawkswort i dr.1995,, Ivanović M., Ivanović, D. 2001).

U ranijim a neki i sada u literaturnim podacima prouzrokovači bolesti plamenjača (Oomycetes) su označane kao gljive. Medjutim, Oomycetes su sa gljivama slične morfološki, fiziološki i biohemijski ali se filogenetski razlikuju pa prouzrokovače plamenjače nazivaju i „lažne gljive“, Ivanović, Ivanović Dragica, 2001. Nelson 2008. Plamenječe se od mikoza razlikuju u:

a)Brzini razvića. Plamenjače se znatno brže razvijaju, destruktivnije su i po pravilu prave štete većih razmera od mikoza. Poznato je da je u Irskoj plamenjača uništila krompir i izazvala glad i seobe Iraca, zatim glad u Nemačkoj za vreme drugog svetskog rata i td. U povoljnim uslovima na osetljivim sortama paradajza i krompira latentni period od infekcije do sporulacije je svega nekoliko dana. Zbog brzine delovanja, plamenjače su ograničavajući faktor organske proizvodnje krompira i paradajza u poljskim uslovima kada je vlažno vreme. Brzina razvića plamenjača zahteva brzinu delovanja preparata koji se koriste u zaštiti povrća. Da bi naglasili razliku izmedju gljiva i plamenjača, preparate koji se koriste za suzbijanje plamenjača označili smo kao hromistacidi.

b) U sastavu ćelijskog zida. Oomycetes imaju glukon i celulozu, a gljive imaju hitin i sterole. Celuloza koju sintetišu plamenjače, atraktivna je za neke nekrofitne gljive kao što su B.cinerea , Fusarium proliferatum   itd. Tako, F.proliferatum se koristi kao biološki agens u suzbijanju P.viticola na vinovoj lozi jer se ne razvija na celulozi vinove loze.  

c) Upokretljivosti. Gljive nisu pokretne, a zoospore Oomyceta plivaju pa im je potrebna VODA. Kod prognoziranja pojave plamenjača, mora se voditi računa o vlažnosti koja je potrebna za klijanje sporangija i vode koja je potrebna za plivanje zoospora.  

d) Plamenjače imaju spektrin-like protein koji je sastavljen od 450 amino kiselina. Spektrin like protein reguliše kontrakcije flagela zoospora odnosno sprečavaju plivanje time i ostvarivanje infekcija. Ovaj protein imaju i neke gljive ali je drugačije rasporedjen i ima druge funkcije.

Ciklus razvića Ph. infestans

Ph nfestans ima aseksualno (polni tip A1) i seksualno razmnožvanje (polni tip A2) kada formira trajne spore označene kao Oospore spajanjem dve micelije različitog pola. Polni tip A1 je bio u Evropi do 1975. godine. Uvozom krompira iz Meksika u Evropu unet je i soj A2 koji se brzo raširio i u Centralnu Evropu. Prisutna su oba pola ali u nekim reonima smatra se da je 96% Ph infestans A2 prisutan u Evropi i   Srbiji. Kod polnog tipa A2 oospore mogu direktno da klijaju. Klicina cev prodire u ćelije kroz stome ili formira apisporije za prodiranje direktno kroz kutiulu. U tkivu micelija se razvija interćelijski formirajući haustorije za prodiranje i usvajanje hraniva iz ćelije. Pri kraju završavanja razvića, micelija, izlazi kroz stome na naličju lista, formira sporangiofore na kojima se razvijaju sporangije.

A1 prezimljava samo kao micelija u krtolama. Na proleće micelije polnog tipa A1 se aktiviraju, rastu i sporulišu dajuči konidije (sporangije). Sporangije na višim temperaturama mogu direktno da klijaju formirajući klicinu cev. Na nižim temperaturama sporangije pucaju i oslobadjaju 6-8 zoospora koje u vodi plivaju. Pre prodiranja zoospora u list   dolazi do encistiranja ili faze kada gube flagele, razgradjuje se ćelijski zid, formira protoplast koji je okruglog oblika i ima samo jedan omotač. U narednom periodu, u protoplastu se sintetiše novi oblik encist koji je sposoban da inficira direktnim prodiranjem u tkivo lista ili kroz stomu (sl.1). Micelija je neseptirana, prodire u list, širi se interćeljski, formira haustorije za prodiranje u ćelije odakle koristi organske materije. Kao obligatni parazit, zavistan je od kvaliteta ćelijskog sastava. U zavisnosti od sastava organskih materija ćelija   postoji velika razlika u osetljivosti odnosno pogodnosti različitih sorata krompira za   razviće Ph infestans.

Micelija završava razviće izlaskom iz lista kroz stome i formira u vazdušnom delu sporangiofore, a na krajevima sporangije.

Novi A2 polni tip ima kraći latentni period ili izmedju infekcije i pojave simptoma. Tako kod A1 latentni period je bio 5-7 dana, a kod A2 je oko 3-5 dana. u povoljnim uslovima. Kod Ph infestans kao obligatnog parazita, osetljivost sorata krompira je prevashodnog značaja za brzinu razvića ali i vitalni indikator u epizoološkom smislu, odnosno u širenju bolesti. Kraći latentni period znači veći broj generacija u toku godine. Soj A2 je agresivniji što je glavni razlog zašto je A2 za svega nekoliko godina zamenio značajno A1 polni tip. Ph.infestans A2 tip sa kraćim latentnim periodom odnosno bržim razvićem, većom agresivnošću, većim potencijalom inokuluma daleko je destruktivniji i zahteva mere suzbijanja isključivo preventivne tretmane ili pre kiše.

Osetljivost sorata krompira na plamenjaču lista i na plamenjaču krtola

Prema Zitteru,Thomas (1983.) jedna od najvažnijih vrednosti u stategiji suzbijanja je osetljivost sorata (Tab.1). Period izmedju dva tretmana se prilagodjava dužini inkubacionog perioda Ph ifestans na tim sortama Ph.infestans je obligatni parazit i razviće zavisi od kvaliteta organske materije sorata. U vreme povoljnih vremenskih uslova za infekcije veoma osetljivih sorata na plamenjaču lista (oznaka 3) kao što je Riviera, Cleopatra mora se tretirati svakih 3-5 dana. Kod osetljivih sorata (oznaka 5, Kondor) razmak izmedju tretiranja je 7 dana. Kod srednje otpornih (oznaka 7, Dezire, Rudolf) razmak je 9 dana, a relativno tolerantnih 10-12 dana.

Tab.1.Pregled sorata krompira u zavisnosti od osetljvosti na Ph. infestans lista i krtola.

Sorta Dužina vegetacije Osetljivost na Ph.infestans na:
listu krtolama
Agata Veoma rana (80)            5          5
Agria Srednje kasna            6          7
Aladin Srednje kasna            5            7
Alamo Srednje rana            5          7
Arinda Srednje rana            5          5
Arizona Srednje stasna            5          7
Artemis Rana            4          5
Bela Rosa Rana   (85)            4          5
Cleopatra Rana            3          5
Carrera Rana sorte            5          5
Desiree Srednje kasna            5          6
Destiny Srednje rana            5          7
Kuroda Srednje stasna            5          5
Linzer delikatess Rana            3          6
Kenebec Srednje stasna            5          3
Kondor Srenje stasna                6          7
Liseta Rana            5          5
Madeleine Srednje rana            3          7
Riviera Veoma rana (80)            3          5
Rodeo Srednje kasna            5          6
  Srednje rana            5          5
Rudolph Srednje kasna           6          7
Tresor Rano stasna            5          6
NY-59 kasna            9          9

 

Sistemi prognoze infekcije krompira sa Ph.infestans i odredjivanje vremena tretiranja na osnovu vremenskih uslova i osetljivosti sorata krompira.

Najznačajnije dve epifitocije plamenjače na krompiru u Svetu su: Prva u Irskoj 1845-1848 godine, koja je izazvala nestajanje krompira i time je došlo do gladovanja 4 000 000 stanovništa, jer krompir je bila glavna hrana u ishrani i druga još značajnija epifitocije plamenjače krompira i na većem prostoru bila je u Nemačkoj i šire u Zapadnoj Evropi krajem I svetskog rata kada je došlo do gladovanja stanovništva.

U sveti postoji oko 26 raznih sistema prognoziranja za infekciju Ph. infestans. One su ustvari kredit iskustva i poznavanja dve najznačajnije epifitocije plamenjače. Najpoznatiji metod je Blite Cast nastao još 1975 zasnovan na intenzitetu relativne vlažnosti, zatim Hyres (zasnovani na danima sa kišom povoljnom za infekcije),   Wallin (zasnovan na temperaturama i relativnoj vlažnosti), DDS sistem zasnovan na registraciji uslova kada ne treba tretirati ili da bi se održala prisutnost Ph. infestans na nuli ili na niskom nivou (Steenloek.i dr.2001.). Ovi sistemi prognoze su se uspešno koristili sve dok se nisu pojavile osetljive sorte kao što su Bintje što je zahtevalo izmenu i prilagodjavanje sistema prognoze osetljivosti sortama.

U Velikoj Britaniji i Irskoj najviše se koristi Smitovi periodi, vremenski periodi povoljni za infekcije Ph. infestans, (Denzer,2008) koji se odredjuju uzimajući vrednosti dva uzastopna dana sa temperaturama iznad 10oC i sa relativnom vlažnošću iznad 90% prvog dana i 11 sati drugog dana.  

Ovaj sistem prognoze je posebno bio koristan za odredjivanje vremena prskanja u toku vegetacije. Smitovi periodi kod osetljivih, umereno osetljivih i   umereno otpornih sorata odredjuju razmak izmedju dva tretmana.

Uslovi za prvi tretman se stvaraju kada su prve noćne temperature 10oC. Ali, kada je u pitanju A2 polni tip pravi se korekcija i Smithovi periodi su kada su temperature 6oC a relativna vlaga viša od 90% na krompirištu. Proizvodjači krompira u Zapadnoevropskim zemljama praktikuju ovaj sistem koristeći sistemične hromistacide u zašttiti od eventualno inficiranih matičnih krtola ili od inokuluma koji se očekuje sa strane.  

Mladi krompir se najčešće sadi više godina na istim parcelama pa inokulum je   od preostalih, proklijalih krtola na istim parcelama (sl.2.).To znači da sporulacija i izbacivanje zoospora je veoma rano pa vreme prvog tretiranja se poklapa kada su povoljni vemenski uslovi za prvo sporulisanje. Westerdijk, Schepers, 2002 navode broj prskanja u Evropskim zemljama od 1996 do 2001. Tako u Belgiji je 2000. godine prskalo se od 12-20 puta, u Francuskoj se 2001. godine prskalo do 23 puta, u Holandiji 2000. godine od 15- 20 puta u zaštiti krompira od Ph. infestans.

Pojava Ph.infestans na krompiru 2014 godine u Leskovcu

Krompir posebno rani, se gaji u selima Bogojevce, Navalin, Čifluk, Razgojanski i Lokošnica. Izmedju sorata na oko 70% površina je sorta Riviera, sa 80 dana vegetacionog perioda, zatim ostale rane sorte kao Bela rosa i Arizona.Od srednje ranih sorata gaji se Karera i Kondor sa 110 dana vegetacionog perioda i od kasnih sorata je Dezire sa 125 dana vegetacionog perioda. Setva ranih sorti krompira kao što su Riviera je obično već u februaru i martu svake godine, a krompir kasnih sorata se obavlja do 20 aprila. Rana setva krompira je bitna razlika izmedju Leskovca i drugih severnijih reona gajenja krompira u Srbiji.

Kod rane setve, nicanje je sporo jer je hladno zemlja i ako nikne, a pojave se mrazevi nadzemni deo smrze ali krompir i dalje raste. U 2014. godini nije bilo mrazeva i biljke krompira su početkom aprila bile u fazi nicanja pa do visine do 10 cm. Krompir je na području Leskovca nikao na većini površina do 20. Aprila, a redove je zatvorio oko 10-15 maja.

Prvi inokulum se razvija na krtolama izbačenih iz skladišta ili ostalih na deponijama ili u polju posle vadjenja kompira (sl. 2.). Krompir se često gaji na istim površinama bez plodoreda, pa zaostale krtole su stalno prisutne. Na kasnim sortama pred kraj vegetacije javlja se i moljac krompira (Phthorimaea operculella) koji oštećuje krtole pa se inokulum povećava i ostavljanjem oštećenih krtola u polju, posle vadjenja. Ako dodje do razvića Ph infestans ili Ph. operculella u skladištima, oštećene krtole se izbacuju na deponije. Kod nas ne postoji mera tretiranja cime desikatorima 2 - 3 nedelje pre vadjenja iz zemlje radi sušenja i uništavanja inokuluma jer Ph. infestans je obligatni parazit i ne može da živi u osušenim bijkama.

Uslovi za infekciju krompira sa Ph infestans ili prvi Smitovi periodi su utvrdjeni već u aprilu 18. do 21. aprila kada je krompir kod ranih sorata već bio oko 10 cm odnosno moglo je doći do infekcija.( tab.2)

Tab.2. Prvi Smitov period infekcije Ph. infestans prema podacima Meteorološke stanice u Leskovcu.

Datum Max.ToC Min ToC Srednja To C Padavine u mm
15.april 2014 5.60 3.8 4.7 27.0
16. april 7.40 3.0 5.2 18.20
17. april 9.70 5.0 7.45 30.0
18 april 10.40 7.4 8.9 29.0
19 april 18.00 8.0 13,0 12.0
20.april 23.00 5.0 14.0 0.3
21. april 25.10 9.0 17.05 2.2

Period izmedju 15. do 18. aprila se karakteriše obilnim padavinama ali minimalne temperature su bile ispod 8oC. Micelija je rasla ali sporulacija je mogla da bude tek 19. do 21. aprila ili Smitov period trajao je 18. – 21. aprila, odnosno kada je temperatura iznad 10oC i vlažnost u obliku padavina (100%). Osetljive sorte, prvenstveno Riviera, su trebale da se tretiraju 19.aprila 2014. Preporučeni je sistemik Ridomil Gold MZ WG u količii od 2,5 kg/ha koji deluje na inhibiranje formiranja sporangija.

Ta.3. Smitovi periodi za drugi i treći tretman zaštite krompira od Ph. infestans .(Podaci Meteorološke stanice u Leskovcu).

Datum Max.ToC Min ToC Srednja To C Padavine u mm
25. april 2014 22.8 10.50 16.65 2.60
26.april 18,8 11.60 15.2 0.6
27.april 20.20 10.4 15.3 2.0
28.april 20.0 10.6 15.3 18.0
29.april 16.7 10.4 13.55 17.0
30 april 19.50 10.1 14.8 0.0
1.maj 19.5 10.1 14.8 17.0
2.maj 21.9 19.0 15.95 4.6
3.maj 20.4 9.0 14.7 3.8
4.maj 19.0 9.6 14.3 11.0
5.maj 10.20 6.6 8.4 11.0
6.maj 21.0 6.4 13.7 3.0
7.maj 24.5 4.5 14.5 4.2
8.maj 20.2 8.0 14.1 0.4
9.maj 22.4 6.7 14.55 3.0

Drugi Smitov period utvrdjen je od 25.aprila do 9. maja i trajao 15 dana.

Optimalno vreme drugog tretiranja sorte Riviera (80) je bilo 25. aprila, a treći oko 5. maja a četvrtog oko 24 maja, sa hromistacidom Ridomil Gold MZ u količini od 2,5 kg./ha. Druge rane sorte kao što je Bela Rosa (85 dana), zatim rana sorta Arizona (90) i Karera (90) manje su osetljive na Ph. infestans. Kasne sorte Kondor (110) i Dezire (125) su bile još manje osetljive na Ph infestans. Ove sorte su se tretirale sa većim razmakom izmedju tretmana u zavisnosti od oseljivosi na Ph .infestans.  

Pregledom 18. maja 2014. registovana je jaka infekcija plamenjače krompira   posebno na sorti Riviera, dok na ostalim pojava je bila sporadična. Simptomi su se pojavili na naličju listova u obliku beličastih micelijski navlaka.Na stablu pojavile su se mrke pege koje se spajaju, a nekrotirano tkivo posle prstenovanja se suši pa je konstatovanosušenje cime cele bijke.  

Smitov period krajem aprila i početkom maja meseca, zbog dužine i povoljnosti za infekcije je bio kritičan za infekciju odnosno zaštitu krompira. Proizvodjači koji su u ovo vreme tretirali krompir sa Ridomil Gold MZ zatim još jedno preskanje 17. Maja (novi Smitov period ) uspeli su da zaštite krompir od Ph.infestans.

Zbog obilnih padavina neki proizvodjači nisu mogli da udju traktorskom prskalicom na parcelu kako bi obavili tretman. Kod ovih proizvodjača na oko 15-20% površina bilo je 100% oštećenih ranih sorti krompira, a posebno na sorti Riviera. Proizvodjači ranih sorata krompira koji su obavili tretiranje sa Ridomil Gold MZ u ramaku 5 dana (3 puta u razmaku od 20 dana) su zaštitili krompir i krtole su bile zdrave.

Pegledom 22. maja 2014. godine utvrdjeno je da je krompir kasnih sorta bio u fazi cvetanja. Plamenjača je bila u različitiom stepenu infektivnosti u zavisnosti od osetljivosti sorata.

Kod sorte Desire drugi i treći tretman se mogao izvoditi u razmakau 6-8 dana.   Proizvodjači su koristili i Equation Pro u količini od 0,4 kg/ha. Ovaj hromistacid ima ak.materije cimoksanili famoksadon: Cimoksanil je sistemik ali se uglavnom zadržava u stablu, a famoksadon deluje na zoospore. Treći hromistacid koj je preporučen je Acrobat MZ WG u koliini 2-2,5 kg/ha. Aktivne materije su dimetomorf koji je lokalsistemik i deluje na fazu encistiranja ili mogao se koristiti tek kada je došlo do sporulisanja. Mankozeb je mult-isite hromistacid, kontaktnog delovanja tako da se Acrobat koristi tek kada je došlo do pojave sporulacije.

Primenom hromistacida i pored različitog stepena infekcije lista kod sorata duže vegetacje, uspelo se proizvesti i vaditi zdrave krtole u avgustu i septembru.

Primena Smitovih perioda u odredjivanju uslova za infekciju Ph. infestans i vremena za primenu hromistacida u Južnoj Bačkoj 2013. i 2014. godine

Pojava Ph. infestans u 2013 godini.

U Srbiji, posebno u Vojvodini, uslovi za razviće plamenjače krompira i paradajza znatno su nepovoljniji pa je i manji broj prskanja. Tako 2010.-2012. u suvom ratarenju nije bilo plamenjače .Prskanja hromistacidima su izvedena na osnovu komercijalnih propagandi.    

U 2013. godini došlo je do pojave plamenjače krompira u poljskim uslovima U ovoj godini bilo je 22 dana sa uslovima za infekciju, a 7 Smitovih perioda: Prvi period je bio 16. i 17. maja, drugi 24 i 25 maja, treći 28.maj od 2. juna, 4 period 7 do 11 juna, peti 22-27 juna, šesti 29-30 juna i 7 period od 7 do 11 juna.

U Južnj Bačkoj najčešće gajene sorte su Riviera, Kuroda, Bela Rosa, Artemis i Madeleine. .Najosetlivije su Artemis, Madeleine i Riviera što bitno utiče na razmak izmedju dva tretmana u vreme registracije Smitovih perioda.

Izvedeno 7 prskanja hromistacidima (tab.4) Ako su duži Smithovi periodi   koristile su se veće količine hromistacida od registrovanih ili se dodatno koristili multi-side fungicidi kao što su hlorotalonil i mankozeb .U drugom delu vegetacije obično se dodavani fungicidi i za suzbijanje Alternaria solani.

Tab.4: Pregled vremena tretmana i izbora hromistacida u Nadlju 2013. Godine.

Karakteristika

parcele

10.jun 23.jun 3.jul 19.jul 31 jul 1.avgust

Provetren

položaj

     -

Dithan

3 kg /ka

Dithan  

3 kg/ha

Equation Pro 0,4 kg/ha Concento 2.5 l/ha +Bravo 720 SC   2 l/ha Acrobat 2.5 kg/ha
Zatvoren položaj Ridomil Gold MZ 68 WG 2.5 l/ha Dithan DG Neotec 3 kg/ha Dithan DG Neotec 3 kg/ha Equation Pro 0.4 kg/ha Concento 2.5 kg/ha Gatro 0.5 l/ha

Neki hromistacidi kaoConcentro SC (propamocarb hidrohlorid 375g +75 g fenamidon) korišćeni su u većim količina od registrovan u količini 1.67-2 l/ha.

Drugi primer je Gatro 500 SC (fluazinam) koji je registrovan na krompiru u količini 0.3-0.4 l/ha, a ovde je korišćen u koliini od 1 l/ha.

U 2013 godini, u početku je korišćen sistemik, zatim kontaktni preventivni hromistacid koji ima multi-side delovanje, sledi Equation Pro koji izvrsno deluje na zoospore. U trećem, odnosno četvrtom tretmanu, je korišćen sistemik Concento i to u većoj količini od registrovane ali kako ovaj hromistacid slabije deluje na plamenjaču lista dodat mu je Bravo kao multi site hromistacid i fungicid. Za poslednji tretman korišćen je fluazinam (Gatro) ali u količinama od 1l/ha ili znatno više od registrovane (0.3 - 0..4 l/ha).

Zaštita krompira u 2014 godini

U toku vegetacije krompira registrovana su 33 dana povoljnih za infekciju ali 17 Smitovih perioda u maju 5, u junu 2, u julu 5 i u avgustu 6. Kod osetljivih sorata Artemis i Madeleine krompir je tretiran za vreme Smitovih perioda prskanja su bila u razmaku od 4 dana. Praktično od početka maja do kraja avgusta morala se izvoditi zaštita krompira.

U Begeču Izvedena su 11, a u Gospodjincima 13 prskanja hromistacidima. Tretmani su izvodjeni kada je vreme to dozvoljavalo jer je bilo dosta zadržavanja vode na površini.Tehnički je bilo teško izvesti zaštitu krompira. Najveće površine pod krompirom su bile pod sortama Riviera, Kuroda, Bela Rosa, a najosetljvije su bile Artemis i Madeleine.

Tab.5: Pregled vremena tretmana i izbora hromistacida u 2014 godini u Nadalju.

Datum izvodjenja tretmana Izbor hromistacida
10.maj 2014. Dithan DG Neotec 2-5kg/ha
20.maj Ridomil Gold MZ WG 2.5 kg/ha
3.jun Concento 2.5 + Bravo 720 SC 1.5 l/ha
8.jun Shirlan 500 SC 0.4 l/ha
12.jun Bravo 720 SC 2.5 kg/ha
24.jun Acrobat 2.5 kg/ha+Dithan1 kg/ha
28.jun Gatro 500 SC 0.5 l/ha+Score EC0-5 l/ha
3.jul Equation Pro   4 l/ha+Bravo 720 SC 1-l/ha
13.jul Gatro 500 SC 0.4 l/ha+Score EC 0.5 l/ha
22.jul Acrobat 3 kg/ha+ Dithan 1.5kg/ha
31.jul Bravo 720 SC 2-5 kg
 

Acrobat MZ WG (600 g/l mankozeba+dimetomorfa 90 g/l)

U zaštiti krompira u Nadalju bilo je 13 tretmana, a u Gospodjincima 11 tretmana.

U Nadalju u maju korišćene su kombinacije sistemika sa mankozebom ili sam mankozeb. Concento je korišćen u većoj količini od registrovane i dodat mu je Bravo kao kontatkni fungicid i hromistacid. Propamokarb posle prskanja se povlači iz lista              u stablo odnosno krtole. Praktično fenamidon ostaje sam na listu i deluje na sporangije odnosno zoospore. Količina fenamidona nije dovoljna pa se Concentu dodavao Bravo.

Shirlan i Gatro imaju istu aktivnu materiju fluazinam koji deluje na fosforulaciju ili prekid dovoda energije. Nema opatnosti od pojave rezistencije pa se obično koristi za zadnja prskanja.

Equation Pro ima aktivnu materiju famoxadon +cimoxanl. Cimoksanil obično se locira u stablu i peteljkama pa za zaštitu lista dodati kontaktni hromistacid kao što je hlorotalonil.  

Mehanizmi i način delovanja hromistacida

Delovanje hromistacida u fazi porasta biljaka krompira i u ranoj fazi razvića Ph infestans

Mehanizmi i načini delovanja hromistacida moraju se uskladiti sa fazama razvića Ph infestans. To se najbolje vidi iz delovanja posle 2 odnosno 4 prskanja u razmaku od 4 dana.(tab. 6).

Tab. 6. Efikasnost hromistacida u zaštiti novog prirasta (lista) posle 2 i 4 uzastopnih prskanja u razmaku od 4 dana (Spits, Schepers (2001).

Fungicid Mehanizam delovanja Efikasnost u % posle 2 tretmana Efikasnst u % posle 4 prskanja
Kontrola      0      57.5        80.0
Curzate M    U+M      41.3        67.5
Acrobat M3+ Frac 40 F5      33.8        67.5
Tattoo C Frac 28 F4+FRAC 21 C3)      21.3        55.0
Ridomil Gold MZ M3 +Frac 4 A        3.8          8.8
Shirlan FRAC 29,C5        23.8        80.0
Dithan DG M3        25.0        70.0

Oznake mehanizma delovanja je prema FRAC-u ( Kuck, Gyzi,2007).

Zaštitu novog prirasta obezbedio je najbolje Ridomil jer sistemična komponenta lako prolazi kroz stablo i slabije ga štiti, ide u list i obezbedjuje najbolju zaštitu. Uslov delovanja Ridomila je da je krompir u porastu jer ga biljka tada lako usvaja. U kasnijim fazama razvića kada se zaustavi ili uspori porast, sistemici se ne koriste. Ostali lokalsistemici ili kontaktni hromistacidi se ne mogu uporedjivati u fazi prirasta jer nisu sistemici i imaju drugi mehanizam delovanja, odnosno deluju na pokretljivost zoospora (fluazinam, mankozeb,) ili na encistiranje zoospora (dimetomorf). Propamokarb i cimoksanil su sistemici ali se lociraju u stablu i manje štite novi prarast.

Kod 3 uzastopna tretmana u razmaku od 7 dana (otpornije sorte)   na aktivnost pega veličinu i sporulacije, najefikasniji je bio Ridomil Gold MZ jer je sistemik, deluje na mitozu i time sprečavaju rast micelije i formiraje spora. Svi ostali hromistacidi sa drugim mehanizmima delovanja pa čak i sistemici kao cimoksanil i propamokarb, deluju ograničeno na veličinu odnosno širenje pega Ph. infestans. Ostali hromistacidi deluju na zoospore i encistiranje odnosno na nove infekcije lišća odnosno krtola i koriste se kada je prisutna sporulacija, postoje uslovi za plivanje zoospore i prisutna faza encistiranje.

Tab 7: Efikasnost hromistacida posle 3 uzastopna prskanja u razmaku od 7 dana nekroze na listu, veličinu nekroza i na sporulaciju (Spits, Schepers (2001)

Tretmani Na pege posle tretmana Veličinu pege posle tretmana Sporulacija posle tretmana
     1             3        1             3      1           3
Kontrola    100         100    75.0         85.0      75.0        95.0
Curzate M      93.8       58.8    55.0         67.5      92.0       84.2
Acrobat    85.5       71.3    55.0         52.5      83.9       71.2
Tattoo C    97.5       78.8    75.0         57.5      89.6       68.0
Ridomil Gold MZ      72.5       16.3    37.5         6.3      34.4       0.0
Shirlan 500 SC      97.5       73.8    67.5         72.3      84.7       80.1
Dithan DG      87.5       41.3    65.0         43.7      87.3       76.0

Delovanje hromistacida u u vreme usporavanja razvića biljaka krompira i infekcija Ph infestans

U programima zaštite krompira nisu korišćeni hromistacidi na bazi cyazofamida (Frac 21,C4,Ranman), koji deluje na Komlex 3, disanja na mitohondrijama, zatim propineba (Multi-site Frac M3) koji je fungicid i hromistacid) i amectotradin koji deluje na Komlex III disanja na mitohondrijama (Orvego) .

Tab.8. Zaštita lista krompira od Ph infestans primeom hromistacida u 2004 godine 8 dana posle prskanja (Injac,M.,Radosavljević S).

Tretmani Simptomi Ph. infstans na 15 kućica
           Broj pega po listu Na strablu Na listu
   0    1 5 10 25 50

Tatto 24SC 4 l/ha

(mankozeb 306 g+propamokarb

248 g/l)

0    1 2    2    4    6 7    7
Ranman 400 DC 200 ml A(ciazofamid) +150 g B (surfaktant) 5 6 4    0 0 0    0    0
Antracol WP 2 kg ( propineb) 4 6 4    1 0 0 0    0
Kontrola 1 1    3    1 1 8 8    8

U ogledu 2004. godine na sorti Kleopatra na planini Golija ispitivana je efikasnost hromistacida: fenamidon + propamokarb (Tatoo 24 SC), propineb (Antracol WP) i cyazofamid (Ranman 400 SC ).

Hromicidi su korišćeni 28.jula, a ocena delovanja je bila 8 dana posle prvog tretmana. Utvrdjeno je da Tatoo, u ovoj fazi razvića Ph.infestans na krompiru, nije mogao da spreči infekcije stabla i krtola. Suprotno očekivanju, a zahvaljujući dodatnim sredstvima koja se koriste u formulaciji, kod Antracola i Ranmana nije bilo novih infekcija na lišću i krtolama jer su delovali na klijanje sporangija i na pokretljivost zoospora i time sprečili nove infekcije. Antracol ima materije SAR (Systemic Activeted Rezistance) koje ulaze u list i na Ph .infestans. Radman 400 SC ima dve komponente A (aktivna materija) i B (organosilikon, koji je stomatalan isušuje površinu lista ili suprotno od potreba zoospora za vodom). Surfaktan u utvrdjenoj količini prodire kroz epidermis micelije plamenjače (slično prodiranju kroz meko tkivo lisnih vaši i grinja ) kao i na zoospore. Utvrdjeno je da Antracol i Ranman su encistirali simptome plamenjače na listu što se pripisuje trisilikonima kod Ranmana i materijama SAR kod Antrakola. Ovi podaci su značajni za zaštitu krtola merkatilnog, a posebno semenskog krompira od Ph. infestans u fazama zaštite krompira kada je prisutne infekcije Ph infestans. Po ovome se bitno razlikuju od drugih hromistacida (surfaktanti se ne dodaju sistemicima) .

U poljskim ogledima na planini Goliji 2010. godine na osetljivoj sorti Lizeta na plamenjaču, korišćen je ametocradin (spada u unutrašnje kinone, Komleks III,   u vidu preparata Orvego (ametocrdin 300g/l + dimetomorf 225 g/l). Preparat nosi karakteristike uglavnom dimetomorfa koji inhibira encistiranje zoospora.Ametocradin   deluje na pokretljivost zoospora. Obe aktivne materije su lokalsistemici i mogu se koristiti kada su prisutne osetljive faze Ph. infestans. Ograničeno deluje na Alternaria solani.

Zaključak

Plamenjaču krompira i paradajza izazivaju dva polna tipa A1 i A2. Dominantan je A2 tip koji se razvija na nižim temperatura od A1, agresivniji je, ima veći potencijal inokuluma i destruktivniji je.

Ph infestans je obligatni parazit i time postoji velika razlika u osetljivosti sorata krompira koja se ispoljava skaraćivanjem dužine latentnog perioda, povećavanjem intenziteta infekcije i destrukcije krompira. Na osnovu osetljivosti sorata odredjuje se. razmak izmedju tretmana (od 4 do 10 dana), povećanje količine preparata ili dodavanje kontaktnog hromistacida    

Prvi tretman se odredjuje na onovu registrovanih vremenskih uslova za infekcije Ph infestans (Smitovi periodi) i faze rasta krompira. U fazi porasta krompira koriste se sistemici kao Ridomil Gold MZ koji deluje na inhibiranje formiranja spora.   Ostali tretmani se odredjuju na osnovu registracije Smitovih perioda, osetljivosti sprata a izbor hromistacida zavisi od intenziteta pojave i faze razvića Ph. infestans.

Tretiranje je redovno preventivno ako je to tehnički moguće, jer kurativno delovanje je ograničeno, a eradikativno nije izraženo.

 

Pepelnica jabuke – Podosphaera leucotricha

Simptomi bolesti: P.leucotricha parazitira biljne vrste iz roda Malus – jabuku, krušku, dunju, mušmulu. Parazit se pojavljuje na svim zelenim delovima voćaka, stvarajući karakterističnu beličastu, brašnastu micelijsku prevlaku. Kao posledica primarnih infekcija tokom vegetacije iz zaraženih terminalnih lisnih pupoljaka razvijaju se lastari potpuno zakržljali. Delimično zaraženi pupoljci daju bele lastare, pokrivene belom micelijom parazita, koji dostižu odredjeni porast, a potom odbacuju lišče. Kao posledicu sekundarnih infekcija imamo zaražen list koji je deformisan, sa talasastim ivicama, prekriven belom micelijom parazita. Ponekada se javljaju žučkaste pege na licu suprotno miceliji na naličju lista. Jako obolelo lišče se deformiše, uzano je, uvijeno prema unutrašnjosti, dobija mrku boju i opada. U rasadničarskoj proizvodnji, kada je zaražen vrh sadnica jabuke dolazi do prestanka u razvoju i takve sadnice se mogu sasušiti.  

Opširnije: Pepelnica jabuke – Podosphaera leucotricha  Simptomi bolesti: P.leucotricha parazitira biljne...

Rak rane voćaka – Nectria galligena

Simptomi bolesti:  Na kori grana i stabla javljaju se ugnute pege, koje se sporo šire zahvatajući nove delove kore. Ta obolela mesta pocrne, raspadaju se pri čemu se stvaraju duboke rane koje su oivičene izraslinama. Rakrane su otkrivene, po obodu sa kružno poredjanim izraslinama ili pokrivene potpuno prekrivene izraslinama. Obolele voćke se suše. Kod jabuke se javljaju obadva tipa oboljenja, dok kod kruške pretežno drugi tip promena.

Ciklus razvoja: Gljiva prezimljava u rak rana na letorastima i granama gde formira askospore i konidije. Ako je visoka vlažnost konidije se formiraju tokom cele, najobilnije u septembru, a rasejavaju se kišnim kapima. Značajnije infekcije se obavljaju  u jesen nakon opadanja lišća, na mestu odvajanja lista od mladara. U proleće zaraze se ostvaruju preko pukotina koje nastaju pri probijanju pupoljka.

Štetnost; Jača pojava ovog oboljenja može prouzrokovati sušenje biljaka.

Suzbijanje: Mehaničke mere imaju značajnu ulogu u smanjenju potencijala parazita. Uklanjanje rak rana, njihovo spaljivanje, uz obaveznu dezinfekciju preseka je vrlo bitna mera. Gajenje otpornih sorti, takodje, daje uspeha u suzbijanje ovog parazita. Fungicide treba primenjivati čim počne opadanje lišća preparatima na bazi bakra: Bordovska čorba S-20, Bordovska čorba WP-20, Kuprablau - WP (1-1,5 % u mirovanju ili početkom vegetacije do pucanja pupoljaka,  Plavi kamen  (1,5-2 %, premazivanjem rana) i  dr.

Pepelnica jabuke – Podosphaera leucotricha

Simptomi bolesti: P.leucotricha parazitira biljne vrste iz roda Malus – jabuku, krušku, dunju, mušmulu. Parazit se pojavljuje na svim zelenim delovima voćaka, stvarajući karakterističnu beličastu, brašnastu micelijsku prevlaku. Kao posledica primarnih infekcija tokom vegetacije iz zaraženih terminalnih lisnih pupoljaka razvijaju se lastari potpuno zakržljali. Delimično zaraženi pupoljci daju bele lastare, pokrivene belom micelijom parazita, koji dostižu odredjeni porast, a potom odbacuju lišče. Kao posledicu sekundarnih infekcija imamo zaražen list koji je deformisan, sa talasastim ivicama, prekriven belom micelijom parazita. Ponekada se javljaju žučkaste pege na licu suprotno miceliji na naličju lista. Jako obolelo lišče se deformiše, uzano je, uvijeno prema unutrašnjosti, dobija mrku boju i opada. U rasadničarskoj proizvodnji, kada je zaražen vrh sadnica jabuke dolazi do prestanka u razvoju i takve sadnice se mogu sasušiti.  

Ciklus razvoja: Parazit prezimljava micelijom koja se nalazi u zaraženim lisnim i cvetnim pupoljcima, a manje u zaraženom lišću. Mnogi zaraženi pupoljci u proleće kasnije kreću ili se uopšte ne razvijaju. Za ostvarenje infekcije ovom patogenu kiša nije potrebna, već je dovoljna relativna vlažnost vazduha. Obilne padavine imaju mogućnost spiranja konidija na biljnih delova što utiče na smanjenje infekcije. Patogen se razvija na temperaturi od 10 do 30 °C. Temperature niže od  -12 °C  i  preko 30 °C  ne pogoduju razvoju parazita. Lišće je osetljivo prema parazitu samo nekoliko dana nakon pojave iz pupoljka, a može biti zaraženo u bilo koje vreme ukoliko se mehanički povredi. Do infekcija listova dolazi naročito noću kada je visoka relativna vlažnost vazduha, a osmotski pritisak lista najniži. To objašnjava činjenicu da se pepelnica najčešće pojavljuje kada je vreme oblačno, a potom usledi sunčani dan. Kritični period za zaraze jeste od faze intenzivnog porasta lista i mladara, od fenofaze cvetanja do formiranja plodova veličine oraha.

Štetnost: Pepelnica utiče na smanjenu vitalnost biljke, što ima za posledicu slabiji kvalitet sadnica jabuke.

Suzbijanje: U cilju suzbijanja parazita prouzrokovača pepelnice na jabuci treba primeniti agrotehničke i pomotehničke mere, zatim mehaničke mere zaštite – uklanjanje belih mladara, kao i belih vrhova sa uvijenim i deformisanim lišćem. Kao obavezna mera preporučuje se i primena fungicida, kontaktnih i sistemičnih. Od  fungicida mogu se primeniti preparati na bazi sumpora: Kumulus - DF (0,3-0,5 %),  Sumpor- SC (0,5-0,6 %), Super sumpor  (0,6-0,8 %), Kvašljivi sumpor, Kolosul  (0,3 - 0,5 % ili 0,5-0,6 %), Thiovit Jet 80-WG (5-7 kg/ha), Karathane –EC ( 0,045-0,06 %), zatim  Stroby – DF (2 gr/10 l vode), Topas 100-EC (0,025 %), Nimrod 25-EC (0,04-0,06 %), Sekvenca 0,13 l/ha), Punch 40-EC (0,0075 %), Olymp 10-EW (0,03 %) Score 250-EC (0,013 %), Folicur EM 50-WP (0,075 %),  Rubigan  (0,03-0,04 %),  Topas 100-EC (0,025 % ), Zato  (1,5 gr/10 l vode), Anvil (0,05 %) i dr.

BIOLOŠKI CIKLUS RAZVIĆA (Capnodis tenebrionis)

Žilogriz kao odrasla štetočina je tvrdokrilac dužine 2-3 cm. Telo je crne boje bez sjaja. Deo iza glave je hrapav i prekriven beličastom prevlakom koja se vremenom skida, zbog čega kod starijih formi nedostaje.

Štete pričinjava na svim koštičavim voćnim vrstama – višnji, šljivi, kajsiji, breskvi.

Kod C.tenebrionis jedna generacija se razvija i do 3 godine. Imago se pojavljuje juna - avgusta meseca. Žilogriz prezimi kao odrastao imago ili kao larva. Kod P.lugubris jedna generacija se proteže u dve vegetacione sezone. Imago se pojavljuje aprila - maja meseca

Opširnije: Žilogriz - ciklus razvića- suzbijanje

RizVN Login